Superfood za Super-život

U moru prehrambenih tvorevina i izraza sve se češće nalazi i imenica „superfood“. Da li se u njoj skriva tajna našeg zdravlja i da li će nam ona donijeti tako željenu vitku i poželjnu figuru ipak ovisi o nama, no termin superfood je vrijedan naše pozornosti i ne bi se trebao zanemariti.

Superfood (odnosno super-hrana) je termin koji se koristi za označavanje namirnica sa veoma visokim sadržanjem fitonutrijenata koji povoljno djeluju na naše zdravlje. Na primjer, jedna od najpoznatijih superfood namirnica je borovnica zato što sadrži visoku količinu antioksidanata, vitamina C, mangana i dijetalnih vlaka.

Ovaj izraz možda i nije najbolje prihvaćen kod nutricionista (struka osporava tvrdnju kako se konzumacijom određene namirnice može poboljšati zdravlje, te se smatra kako se ovim izrazom manipulira u marketinške svrhe), no to nije razlog da ja ne navedem nekoliko namirnica s epitetom "superfood" koji bi se svakako trebali ustaliti u našem životu.

1. Jabuke
U svijetu se uzgaja više od 7500 sorti jabuka. One su paketi puni antioksidanata i to posebno vitamina C koji je prijeko potreban za zdravu kožu i zdrave desni – jedna jabuka na dan osigurava četvrtinu dnevnih potreba za vitaminom C.
Jabuke sadrže pektin (vrsta topivog vlakna) koji pomaže pri snižavanju razine kolesterola u krvi i poboljšava probavni sustav.
Osim navedenih prehrambenih vrlina, jabuke ima niski GI (glikemijski indeks) što jo omogućuje da se nakon probave postupno apsorbira u naš krvožilni sustav kao glukoza, te na taj način postupno povećava razinu šećera u krvi.



2. Zapečeni grah
Zapečeni grah je skromno jelo bogato proteinima, vlaknima, željezom i kalcijem. Kao i jabuka, sadrži ugljikohidrate niskog GI-a.
Obzirom da je grah pokriven umakom od rajčice treba i njega uzeti u obzir zato što je on dobar izvor likopena – još jednog snažnog antioksidanta koji pomaže u sprečavanju širenja bolesti srca i raka prostate.
Netopiva vlakna u zapečenom grahu se ne probavljaju nego se sele u debelo crijevo gdje tada na njih djeluju bakterije koje proizvode masne kiseline kratkog lanca.
Te masne kiseline hrane debelo crijevo te ga na taj način štite od nastanka kancerogenih stanica.

3 Brokula
Znate li da se dva cvijeta brokule (sirova ili kuhana na pari) računaju kao porcija povrća?
Brokula je bogata antioksidantima, vitaminom C i folatima (prirodna folna kiselina – a poveaćni unos namirnica bogatih folnom kiselinom pomaže u borbi protiv bolesti srca).
Uz gore navedene odlike brokule, ona je također bogata sulforane-om i luteinom.

4. Maslinovo ulje
I vrapci na granama znaju za vrline maslinovog ulja, pa ih ja ovaj put neću navoditi nego ću opet napomenuti kako je važno da se ono nađe na našem jelovniku i u našem životu.

5. Jogurt
Jogurt je lako probavljivi izvor kalcija, te ja odlična zamjena za mlijeko za sve ljude koje ne podnose laktozu.
Jogurt poboljšava probavu te je bogati blagotvornim i korisnim bakterijama poput GG bakterije Lactobacillus.

Ovo su neke od namirnica, a na popis još vrijedi staviti i banane, borovnice, cjelovite žitarice, losos, brazilske oraščiće, te sve ostale namirnice sa sličnim djelovanjem.

P(r)ogledajte mrkvu

Mrkva je toliko svakodnevna i jednostavna namirnica da je ponekad uopće i ne primjetimo na policama naših trgovina ili na tržnici. Iako prosta, ona je podjednako omiljena i kod djece i kod odraslih radi svoje hrskave teksture i slatkastog okusa. Dostupna je cijele godine, a najukusnija je ljeti i na početku jeseni kada i jest njena prava sezona.

Mrkva ima debeo mesnati korijen koji raste duboko u zemlju, a prvi zapisi o mrkvi datiraju iz 3. stoljeća, još od vremena starih Rimljana. Pripada porodici Umbelliferae (kim, koromač, kopar).

Bogata je vitaminima, a posebno treba izdvojiti pro-vitamin A ( u jednoj šalici mrkvi - cca 120 g - nalazi se preko 600% dnevnih potreba za tim vitaminom). Osim vitamina, svakako je važna istaknuti da je veoma bogata i antioksidantima čija je uloga itekako važna u današnje vrijeme kada smo radi radi žurbe i stresa sve manje otporni i sve češće obolijevamo.

Beta karoten iz mrkve štiti vid i to posebno noćni vid. Nakon što se beta karoten u jetri pretvori u vitamin A, on putuje u mrežnicu gdje se pretvara u rhodopsin - ljubičasti pigment koji je neophodan za noćni vid. snažni antioksidansi iz beta karotena pružaju zaštitu kod makularne degeneracije, a to je jedan od glavnih uzroka sljepoće kod starijih ljudi.

Osim za vid, namirnice bogate karotenoidima mogu biti jako korisne za regulaciju šećera u krvi, a svakako je važno istaknuti i veoma važnu ulogu u borbi protiv raka. U mnogim priručnicima i knjigama o narodnoj medicini se navodi kako svaki bolesnik koji boluje od neke zloćudne bolesti na dan treba pojesti barem 200 g sirove, ribane mrkve.

Uživajte u mrkvi bilo da je jedete kuhanu ili sirovu, a važno je za napomenuti kako se kuhanjem ne uništava beta karoten, zato zaista više nema opravdanja da je ne postavite na jedno od prvih mjesta na vaššem jelovniku. Naribajte je u obižnu zelenu salatu i imat će novi osvježavajući i zdrav dodatak jelu. Skuhajte je blago posoljenoj vodi, narežite i začinite, ili napravite pire - svejedno - važno da se svaki dan nađe na vašem stolu.

Koenzim Q10

Zadnjih dana mi oči bode reklama jednog našeg poznatog proizvođača mlijeka i mliječnih prerađevina – a to je reklama za mlijeko koje sadrži koenzim Q10 (poznat i kao ubikinon). Svi ste čuli za kreme ili slične kozmetičke proizvode bogate Q10 (čitaj – „kjuten“), no ovo je prehrambeni proizvod u koji je, na neki određen način, ubačen koenzim Q10.

Što su koenzimi i zašto nam oni trebaju?
Koenzimi su male, neproteinske molekule koje prenose kemijske tvari, tj.grupe između enzima, a sam koenzim Q10 je tvar slična vitaminima koja je topiva u ulju i najčešće prisutna u mitohondrijima . Q10 sudjeluje u proizvodnji 95% energije naših stanica. Iz toga se da zaključiti da organi kojima je potrebno najviše energije (poput srca ili jetre) imaju najveću koncentraciju ove tvari. Q10 je veoma jak antioksidant, te je radi toga neophodan našem organizmu.

Prema istraživanjima, naše tijelo proizvodi dovoljno Q10 do naše tridesete godine (ako je riječ o zdravoj osobi), nakon toga se ta razina smanjuje, pa se stoga preporučuju razni nadomjesci u kojima se nalazi Q10.



Ne želim sugerirati niti jedan umjetni prehrambeni proizvod ili kozmetički proizvod koji u sebi sadržava Q10. Radije ću se osvrnuti na prirodne proizvode koji u sebi sadržavaju ovu, prijeko potrebnu tvar, a to su :

- sezamovo ulje (ulje sjemenki sezama)
- ulje kikirikija
- sojino ulje
- ulje repice
- svinjske i goveđe iznutrice (točnije srce)
- pileće nogice
- iznutrice haringe i skuše (srce)

Prženjem se razina koenzima Q10 (u gore navedenim namirnicama) može smanjiti i do 30 % stoga svakako treba obratiti pozornost načinu na koji se Q10 unosi u naš organizam.

S brokulom na more!

Možda predbožićno vrijeme i nije najbolje vrijeme za nekoliko informacija o brokuli, no članak u kojem se navodi kako izdanci brokule štite od štetnih UV zračenja svakako može biti dobro opravdanje za to.

U članku koji je objavljen na stranici PNAS (znanstveni radovi nacionalne akademije u USA) (http://www.pnas.org/) navodi se kako tri dana stari izdanci brokule – koji se utrljaju u kožu – pružaju značajnu zaštitu od opeklina uzrokovanih štetnim UV zračenjem.

Tvar koja je zaslužna za to je „Sulforaphane“ (antikancerogena i protu dijabetska tvar koja se nalazi u povrću poput kupusa, karfiola, mladih izdanaka brokule, radića ili rikule, i unatoč intenzivnom traženju, nisam pronašla odgovarajući prijevod na hrvatski). Sulforaphane djeluje na način da povećava izlučivanje zaštitnog enzima kojeg proizvode stanice kože. Za razvijanje te reakcije je potreban jedan dan, ali zato nastavlja djelovati i kada se tvar ispere sa kože.

U eksperimentu koji je korišten za provjeru povoljnog djelovanja Sulforaphane-a je sudjelovalo 6 dobrovoljaca obaju spolova. Eksperiment se sastojao od toga da su dobrovoljci namazali određene dijelove tijela sa Sulforaphane-om , dok je ekipa koja je vodila postupak pomoću chromometra (aparat za uspoređivanje boja na određenoj supstanci) mjerila crvenilo kože.

Ovisno o korištenoj dozi, sulforphane je smanjio opekline i do 83 %u odnosu na „golu“ kožu koja je bila izložena zračenju.

Stoga, slijedeće godine, kada se zaputite na naše lijepe i sunčane plaže, kremena visokog zaštitnog fakora svakako dodajte i koju brokulu.

Inače, osim antikancerogenog djelovanja, brokula je izvrstan izvor vitamina C i vitamina K (u šalici brokule – oko 150 grama – se nalazi preko 200 % naših dnevnih potreba za vitaminom C, i oko 190 % vitamina K), a možete je pripremati na različite načine, i nije bitno da li je kuhate na pari, ili je konzumirate sirovu.

Važno je da izbjegavate pripremanje u mikrovalnoj pećnici jer se time gube skoro sva blagotvorna djelovanja na naše zdravlje.

Naizgled crna i zdrava

Svi smo upoznati sa znanstveno dokazanom činjenicom da je tamna čokolada zdrava, te da zaista povoljno djeluje na kardiovaskularni sustav, snižava visoki krvni tlak, puna je antioksidanata – i kad razmislimo, onako iskreno, shvatiti ćemo da smo se prečesto „držali“ tih blagodati kako bi opravdali što češću konzumaciju ove sveprisutne poslastice.

No medicinski časopisi (poput Lancet-a) su objavili dokaze, tj. tvrdnje koje će nas spustiti na zemlju sa našeg slatkog čokoladnog oblaka.

Tamna čokolada je zaista dobra i zdrava i to prvenstveno radi antioksidanta koji se zove flavonoid. Flavonoid je ujedno i razlog zašto je čokolada gorka. Da bi se riješili neugodne gorčine, proizvođači čokolade i čokoladnih prerađevina dosta često izbacuju flavonoide, i time čokoladi oduzimaju glavnu, zdravstveno povoljnu, značajku. Najgore od svega toga je to što se na većini etiketa koje se nalaze na čokoladi ne navodi da li je ta čokolada sa flavonoidima ili je bez flavonoida.

Naravno, ovo su dobre vijesti, ali samo za ljubitelje tamne čokolade. Za običnu mliječnu čokoladu ili bijelu čokoladu se ne može reći da je zdrava jer se u njima jako rijetko pronalazi flavonoid, ali zato masnoće, kalorije i šećer se i dalje prisutne u tim čokoladama, što itekako pomaže u skupljanju dodatnih kilograma.

Ali ovdje nije kraj – naizgled crna čokolada može biti velika varka zato jer se prilikom proizvodnog procesa u smjesu za čokoladu mogu dodati posebni dodaci koji potamne prirodnu kakao masu, a prirodno gorki flavonoidi su odstranjeni.

I što nam preostaje? Da prestanemo jesti čokoladu?

Teško izvedivo – ali si zato možemo pomoći na način da prilikom slijedeće kupovine tamne čokolade obratimo pozornost na deklaraciju i sastav. Iz gore navedenog da se zaključiti da bi trebalo kupiti onu crnu čokoladu koja ima najmanje aditiva, a najviše kakao dijelova.

11 – sretan ili nesretan broj?

U svijetu numerologije broj 11 se smatra jednim od najnesretnijih brojeva – osobno, ne obazirem se previše na takve podatke (ipak, malo više volim sretne brojeve), no u ovom postu ću 11 gledati kao 11 izrazito zdravih (i što najvažnije) lako dostupnih namirnica koje bi svakako trebalo uvrstiti u našu svakodnevnu prehranu.
Poznati nutricionist i autor knjige „The 150 Healthiest Foods on Earth” („150 najzdravijih namirnica na svijetu“ – u mom slobodnom prijevodu) Johnny Bowden navodi slijedeće namirnice kao lako dostupne tijekom cijele godine, te izrazito zdrave i potrebne našem organizmu.

1. Repa – zaista je dostupna iako možda ne previše uobičajena u našoj svakodnevnoj prehrani. Bogata je folatima (vrsta B vitamina topiva u vodi) i prirodnim crvenim pigmentima koji povoljno djeluju u borbi protiv karcinoma.
Preporučuje se konzumirati svježu repu (npr, naribanu na salatu) jer se termičkom obradom smanjuju antioksidnatska djelovanja.

2. Kupus – krcat je različitim nutritivnim tvarima od kojih je jedna „sulforaphane”, a za koju se vjeruje da sudjeluje u borbi protiv raka.
Obzirom da je dostupan tijekom cijele godine, tako je i najobičnija salata od kupusa sasvim dovoljan izvor svih blagodati što nam pruža ovo povrće.

3. Blitva – zelena i lisnata, uvijek dobro došla s krumpirom, kao i ostalo zeleno lisnato povrće bogata je folatima .

4. Cimet – začin koji pomaže u regulaciji šećera u krvi i kolesterola.
Osim u kolačima, može se konzumirati i s medom, zobenim pahuljicama ili s jogurtom.

5. Sok od naranče – smanjuje visoki krvni tlak, te je bogat antioksidantima.
Najbolje je da sami pripremite svježi sok, jer što god pisalo na nekoj etiketi ne može se mjeriti s bogatstvom svježe načinjenog soka.

6. Suhe šljive – odličan antioksidant, te poznato sredstvo za postizanje redovite probave.

7. Sjemenke bundeve (koštice) – najhranjiviji bundevin dio bogat magnezijem, a visoka razina tog minerala smanjuje rizik prerane smrti.

8. Srdele – bilo konzervirane ili svježe pripremljene odličan su izvor omega-3 masnih kiselina, kalcija, željeza, magnezija, kalija, fosfora, cinka i mangana, uz sve te minerale srdele (sardine) su bogate vitaminima B skupine.

9. Kurkuma – začin koji se dobiva iz istoimene korjenaste biljke, u zadnje vrijeme sve prisutniji i na našim prostorima (poznati carry), a djeluje protu upalno i anti kancerogeno.

10. Smrznute borovnice – možda im se malo smanjuje nutritivna vrijednost, ali su svakako dostupne tijekom cijele godine u smrznutom stanju – kao i sve bobičasto voće, borovnice su bogate vitaminima (izrazito su bogate vitaminom C), antioksidantima i menralima.

11. Luk – kuhinja bez luka je nezamisliva, a njegova primjena je zaista široka – od pripravaka u narodnoj medicini (oblog od sjeckanog luka protiv raznih uboda insekata, npr) pa do digestiva. Dodatak osvježavajućim ljetnim salatama, temelj skoro svakog jela, povoljno djeluje na kardiovaskularnu sliku organizma, antikancerogen je, bogat vitaminom C, kromom i dijetalnim vlaknima

Blago iz plavih dubina

Iako naslov pobuđuje maštu i priče o gusarima i skrivenim škrinjama s blagom na dnu mora, ovaj post je posvećen nečem sasvim drugačijem. More je izvor zdrave hrane (riba i ostali plodovi mora), no nikako se ne smije izostaviti osnovno obilježje mora – a to je morska sol.

Danas su nam dostupne tri vrste kuhinjske soli (kamena sola – koja se dobiva iskapanjem naslaga soli u rudnicima; kuhana sol – ona se dobiva iz naslaga gdje je nekada bilo more; morska sol – koja nastaje isparavanjem mora u velikim, plitkim bazenima)

E pa ta zadnja – morska sol – je svakako najinteresantnija i najzdravija. Današnji znanstvenici i nutricionisti preporučuju korištenje isključivo morske, krupne soli. Zašto je morska sol zdravija od obične , jodirane soli ? Zato što isparavanjem mora u onim, gore navedenim, velikim plitkim bazenima, ne ostaje samo obični NaCl nego i sve ostale krute tvari koje su bile otopljenje u morskoj vodi.

Morska sol sadrži oko 80-tak minerala i elemenata u tragovima, te je sada jasno zašto je ona toliko bitna u našoj svakodnevnoj prehrani. Teško je nabrojiti sve zdravstvene probleme koji su mogu pojaviti ako u organizam ne unesemo dovoljno soli. Sol je neophodna za zdravu probavu, za rad živčanog sustava, regulaciju tekućina u tijelu, zdrav san, te prevenciju upale mišića. Neki čak idu i tako daleko navodeći da je utjecaj soli jako bitan i zdrav seksualni život i libido.

Osim za opće zdravlje organizma, morska sol ima veliku ulogu u kozmetici pružajući nam bezbroj ljekovitih kupki i pilinga koje na zdrav i prirodan način pomažu postizanju ljepšeg i zdravijeg izgleda.

Zahvaljujući bogatstvu minerala i ostalih elemenata, kupke s morskom soli potiču metabolizam i izlučivanje štetnih tvari, te izlučivanje viška vode što pomaže da naša koža bude zategnutija, glatka, čvršća i napetija.

Kupke sa morskom soli su poznate još iz antičkih vremena kada su se preporučivale ljudima koji su patili od raznih reumatskih oboljenja, išijasa ili kožnih oboljenja.

U današnje vrijeme nam se nudi niz aromatiziranih kupki s morskom soli koji imaju pozitivan učinak na određeni dio tegoba, a postoje čak i recepti koji navode kako je morska sol odlična u otklanjanju celulita. U svakom slučaju, sol nikako ne treba izbjegavati, nego je što više uključiti u svakodnevni , i to ne samo u vidu prehrane, nego i kao važan (i jeftin, a i prirodan) dodatak u kozmetici.

Sol za glatku kožu

Pomiješati 3 žlice krupne soli sa jednom žlicom maslinovog ulja. Dobivenu smjesu nježno masirajte po trbuhu, rukama, stražnjici, dekolteu, nogama…Isperite s mlakom vodom i osušite ručnikom polagano tapkajući. Na kraju se namažite kremom ili losionom – barem tako piše u receptu – čim ovo iskušam na sebi, priložit ću savjet iz prve ruke.

Sol protiv celulita

Otopite 1 kg (da ne bilo zabune 1kg krupne morske soli stoji oko 3 kn) soli u vodi, te ostanite u kadi oko 20 min (temperatura oko 38 C). Ponovite kupku 3 puta tjedno u periodu od mjesec dana.

Njegova Visost Vitamin C

Što je vitamin C, u kojim namirnicama se najviše nalazi i zašto nam je prijeko potreban u svakodnevnom životu – tu smo priču čuli već tisuću puta i sjetimo je se svaki put kada uđemo u ljekarnu po neki novi vitaminski pripravak u vidu instant napitka ili šumećih tableta. Najnovija istraživanja sve češće navode tvrdnje kako su ti umjetni pripravci ustvari štetni, no ja u to ne želim ulaziti jer nisam kompetentna osoba, no nije zgorega ponoviti priču o tome koliko je vitamin C potreban našem tijelu i gdje ga se može najviše naći ako konzumiramo svježe namirnice.

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najvažnijih esencijalnih nutrijenata i nalazi se isključivo u svježem voću i povrću. Jako je nestabilan, pa se kuhanjem ili duljim izlaganjem na zraku gubi iz namirnice koju želimo konzumirati. Nezamjenjiv je u svakodnevnom životu jer sudjeluje u proizvodnji kolagena (to je ono što spaja naše stanice u organizmu), štiti masne kiseline od oksidacije (a time pomaže u sprečavanju bolesti srca i krvnih žila) , liječi i sprečava skorbut – ako se uzima dovoljna količina, a pomaže i kod anemije. Svakodnevno uzimanje voća i povrća koje u sebi sadrže veće količine vitamina C će nam pomoći da ojačamo naš imunološki sistem.

Manjak vitamina C svakako može uzrokovati zdravstvene probleme, od skorbuta koji je nekada bio česta pojava, pa do anemije, oslabljenog imuniteta, krvarenja iz desni i nosa, pa čak i ispadanja zubi. Višak vitamina C uglavnom nije štetan jer se količina koja je previše za organizam ionako izbaci mokrenjem. Dnevne potrebe za vitaminom C variraju, od preporučenih 60-tak mg kod odraslih nepušača, pa do barem 100 mg za pušače (pušenjem se smanjuje apsorpcija vitamina C). Kod djece je preporučena dnevna količina nešto manja – od 35 do 45 mg, ovisno o dobi djeteta.

Uđimo u kuhinju kako bi našli nekoliko namirnica koje će nam pružiti dovoljnu količinu vitamina C – pregledavanjem literature, časopisa i informacija sa interneta pronašla sam puno nejednakosti u količini vitamina C vezano za određenu namirnicu, stoga ću navesti samo nekoliko vrsti voća i povrća. Navedene količine se odnose za vitamin C (mg)/100g namirnice:

* Crni ribiz oko 180 mg	* ljuta paprika oko 240 mg
* Kivi oko 95 mg	* svježi peršin oko 190 mg
* Svježi limun oko 70 mg	* svježi hren oko 100 mg
* Jagoda oko 60 mg	* cvjetača oko 80 mg
* Naranča oko 60 mg	* svježa paprika oko 80 mg
* Grejpfrut oko 45 mg	* kupus oko 50 mg

Nadam se da će Vam ovaj kraći osvrt na vitamin C barem malo olakšati svakodnevno balansiranje između kvalitetnije prehrane, užurbanog načina života, te želje za zdravljem duha i tijela.

Vitamin E danas – zdravija starost sutra

Sa svih strana nas bombardiraju informacijama o vitaminu E i njegovoj važnoj ulozi za očuvanje našeg zdravlja. Što je vitamin E i zašto je on toliko važan za naš organizam?
Vitamin E je zajednički naziv skupine povezanih tokoferola (tokoferol – organska tvar koja se sastoji od niza metilnih fenola) koji su topivi u mastima. Tokoferoli u našem organizmu djeluju kao antioksidanti, a uloga antioksidanata je vezivanje slobodnih radikala. Da ne mudrujem previše, pokušati ću što je jednostavnije objasniti pojam „slobodni radikali“ – to su čestice (molekule, ioni,…) u našem organizmu koje imaju jedan ili više rasparenih elektrona (što to točno znači – ne pitajte J) kratkog su vijeka i jako su nestabilni. Lako se vežu za sve strukture u svojoj okolini što znači da uzrokuju razna oštećenja staničnih membrana i mutaciju DNA kiseline. Dugoročno gledano, takva oštećenja uzrokuju pojavljivanje različitih bolesti, a među najtežima su svakako ateroskleroza i karcinom. Slobodni radikali nastaju na mnogo načina, od svakodnevnih funkcija stanice pa do sagorijevanja hrane. Sve je veći negativni utjecaj slobodnih radikala iz vanjskih izvora, kao što su zagađenje, prekomjerno izlaganje štetnom UV zračenju, stres, preveliki fizički i psihički napori…

Iz ovog kratkog (i nadam se razumljivog objašnjenja) slijedi zaključak o tome koliko je vitamin E važan u našem životu i zašto ga je potrebno pojačano unositi u naš organizam. Dosada nije utvrđeno štetno djelovanje prevelike količine vitamina E (jedino sam naišla sam na podatak da dugotrajno prekomjerno uzimanje vitamina E uzrokuje probleme sa vidom) , a preporučeni dnevni unos varira – od 8 mg do 15 mg (ovisi o izvoru informacija).

Bilo kako bilo – najbolje rješenje je što češća konzumacija hrane bogate vitaminom E kao što su biljna ulja (ulje suncokreta ima 55.8 mg/100g ili maslinovo ulje sa 12 mg/100 g – izvor Wikipedia), pšenične klice, lisnato zeleno povrće (špinat, razne zelene salate…), orašasti plodovi, riba i jaja.

Uvođenjem raznovrsnije i kvalitetnije prehrane bogate vitaminom E profitirat će naše zdravlje jer nam s vremenom jača imunitet, osjećamo se bolje i sve u svemu – naše tijelo bolje funkcionira. Osobno, nikad nisam pridavala previše pozornosti količini vitamina E u svojoj svakodnevnoj prehrani, no kako skoro devet godina ne jedem crveno meso i svoj jelovnik baziram na ribi, maslinovom ulju i zelenom povrću, konačno sam pronašla objašnjenje zašto se osjećam bolje danas, sa 32 godine, nego prije 10 ili 15 godina.

Par pametnih za početak

U ovom jednostavnom postu nalaze se četiri namirnice koje su gotovo uvijek dostupne u našim trgovinama ili tržnicama, a ako svakoj od te četiri namirnice pridružimo barem deset osnovnih karakteristika ili savjeta, dobiti ćemo 40 razloga više da ih češće koristimo

Luk/Mladi luk

1. Jak miris i ljekovitost luka određuje količina sumpora u njemu.
2. Luk pojačava apetit i pomože pri probavljanju hrane
3. Unos veće količine luka u organizam smanjuje razinu glukoze u krvi
4. Luk je bogat kromom,a taj element pomaže da se smanji brzo podizanje šećera u krvi
5. Redovita upotreba luka u prehrani smanjuje povišeni krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, te se s time smanjuje rizik pojavljivanja kardiovaskularnih bolesti.
6. Jedemo li luk barem 3 puta tjedno, smanjili smo mogućnost pojave raka debelog crijeva.
7. Sok crvenog luka pomiješan sa medom može se koristiti kao sredstvo za umirenje živaca, promuklosti i kao sredstvo protiv kašlja
8. Problemi sa želucem i crijevima te nadimanje mogu se ublažiti ako se pojede pečeni luk ili popije sok od samljevenog luka (koji može biti pomiješan s jednim dijelom rakije). Piju se 2 – 3 čašice na dan.
9. Kožni lišajevi, perut i opadanje kose mogu se ublažiti svježe iscijeđenim sokom.
10. Da bi odstranili miris luka iz usta, prožvakati nekoliko listića svježeg peršina.

Rotkvica/Rotkva

1. Crna rotkva (povrtnica) pomaže pri bronhitisu kod djece – odrezati „poklopac“ na rotkvi, izdubiti sadržaj (da stjenke ostanu 1 – 1,5 cm), te ja napuniti medom. Sirup nastaje nakon 4-5 sati, a treba ga davati 3 puta na dan (po žličicu)
2. Odnos kalcija i fosfora u rotkvici je takav da se omogućuje maksimalno iskorištavanje kalcija.
3. Rotkvica se koristi kao aperitiv u prehrani jer potiče apetit i lučenje želučanih sokova.
4. Radi svog povoljnog djelovanja na probavu preporučuje se osobama sa zatvorom
5. Rotkvica pojačava lučenje mokraće
6. Stimulira izlučivanje žuči kod oboljenja žuči i žučnih kanala
7. Osobe sa upalom želučane sluznice, crijeva, s čirom te bubrežni bolesni bi trebali izbjegavati rotkvu/rotkvicu.
8. Iako se uvijek baca, lišće rotkvice se može koristiti za pripremu priloga, salata ili juha.
9. Japanska kuhinja je nezamisliva bez rotkvica – a pripisuju joj se zasluge za smanjivanje viška masnoće i celulita.
10. Želite li vitaminsku bombu i lijek za razbuđivanje, napravite salatu od rotkvica i kiselih jabuka – narežite rotkvice, naribajte krupno jabuke, te dodajte ribane kisele krastavce i sock od jednog limuna.

Jagode

1. Količina vitamina C u jagodama iznosi od 25-120 mg/100 g (ovisno od sorte), a to znači da se može zadovoljiti dnevna potreba za vitaminom C
2. Jagoda je bogata vitaminom C,a Vitamin C je antioksidant i njegovo djelovanje smanjuje rizik nastajanja nekih karcinoma.
3. Jagode su odličan izvor folata (folne kiseline iz skupine B vitamina).
4. Jagode pomažu u borbi protiv virusa dišnih organa.
5. Dijetetičari preporučuju alergičnima na vrtne jagode konzumiranje divljih, šumskih jagoda.
6. Za bolji rad štitnjače preporučuju se jagode
7. Korijen šumske jagode pomaže u otklanjanju zubnog kamenca.
8. Izdanci šumske/divlje jagode zaustavljaju krvarenje i proljev.
9. Kupke od šumske jagode pomažu kod kožnih oboljenja
10. Jedan od najukusnijih afrodizijaka su obične jagode sa šlagom.

Čokolada

1. Čokolada ublažava bolove uzrokovane mjesečnicom (osobno dokazano).
2. Za čokoladu se smatra da je afrodizijak, a govori se da je čak i slavni Casanova koristio čokoladu u svojim osvajačkim pohodima.
3. Sastojak čokolade teobromin pomaže u zaustavljanju kroničnog kašlja (Imperial College – London).
4. Uvijek odaberite čokoladu s većim udjelom kakaa, a manjim udjelom šećera.
5. Feniletilamin (jedan od sastojaka čokolade) ima stimulirajuće djelovanje, pa nas čokolada može veoma lako razbuditi i povećati koncentraciju.
6. U tabli čokolade od 100 grama nalazi se 156 mg kalcija, 207 mg fosfora i 8,4 g proteina.
7. Prije spavanja bi ipak trebalo izbjegavati čokoladu jer može doći do pojave nesanice.
8. Najnovija istraživanja pokazuju kako tamna čokolada (isto kao i kakao) povećavaju proizvodnju dobrog kolesterola (HDL) za oko 10 %, pa se s time smanjuje rizik taloženja lošeg kolesterola na stjenkama krvnih žila.
9. Čokolada sadrži veće količine fenola, a polifenolske kiseline imaju učinak antioksidanta.
10. Pretjerivanje s čokoladom ima suprotan učinak jer izaziva potištenost i razdražljivost.