Prikazani su postovi s oznakom hrana. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom hrana. Prikaži sve postove

ponedjeljak, 29. ožujka 2010.

Što izbjegavati za doručak?

Doručak je naš najvažniji obrok (barem tako kažu), pa je zato uistinu važno što ćemo doručkovati da bi tijelo opskrbili potrebnom energijom. Obzirom da je u današnje vrijeme pritisak sve jači, sve više žurimo, jedemo s nogu, na brzinu, pa se dosta često zapletemo u mrežu fast food-a i zaboravimo na to koliko je stvarno važan pravilan izbor namirnica za naš prvi obrok i kako loš odabir može loše utjecati na naše zdravlje.

Klonite se šećernih pahuljica. Sva naša djeca vole te slatke pahuljice (prethodni članak na ovom blogu će vas možda potaknuti i na razmišljanje glede ovog izbora i kada su vaša djeca u pitanju). Iako vam se na početku čini kako vas šećer podigne, no nakon samo nekoliko sati taj e šećer potroši, a vi postajete gladni i u nemogućnosti boljeg izbora posežete za onim ćevapima iz obližnjeg kioska. Iako oni zamamno mirišu, nisu baš idealna grickalica prije ručka.
Osim pahuljica, treba izbjegavati i pekarske proizvode. Ne mislim na običan, crni kruh, nego na sva ona diva i maštovita peciva, kroasane i krafne koji mirišu kao da su iz bajke. Nažalost, učinak je sličan onom kada konzumirate pahuljice zato što su ugljikohidrati ustvari složeni šećeri, pa se onda, umjesto da širimo pozitivne jutarnje vibracije, širimo u predjelu struka i bokova.


No, kako da si pomognemo? Jesti se mora, zar ne? Jedan od najboljih savjeta je da se ni u čemu ne smije pretjerivati, te da se ne smiju zanemarivati potrebe našeg organizma. Voćni doručak je uvijek dobar izbor, no ne možemo svi preživjeti vrijeme do ručka samo na jabukama. Nažalost, sa svih strana nas bombardiraju da je pola toga što nam se nudi štetno i nezdravo, masno, puno kolesterola, ali me nitko ne može uvjeriti da je zdjela umjetnih zobenih pahuljica (obogaćena raznim umjetnim bojama i dodacima) zdravija od kruha sa maslacem i jednom rajčicom, ili salata od svježeg sira začinjena maslinovim uljem (da, i lukom!) sa dvije kriške crnog kruha, a da ne navodim nebrojene mogućnosti i ljekovitost najobičnijeg meda.

srijeda, 24. ožujka 2010.

Neke od najgorih nezdravih dijeta

Ove hirovite dijete nudi brz gubitak kilograma u veoma kratkom vremenskom periodu. Ona možda i funkcioniraju u prvom periodu, no dugoročno one postaju neučinkovite i mogu čak biti i opasne za vaše zdravlje. Poznato je da se tih par kilograma otopi veoma brzo, no čim se vratite klasičnom načinu prehrane, kile se vrate nazad, i to u još većem broju. Zaista ima čudnih dijeta, na primjer dijeta spavanja (The sleeping beuty diet) je dijeta u kojoj do besvijesti spavate, naravno, pod utjecajem sedativa i sredstava, a kile se tope same od sebe…ideš!

Dijeta sa tjesteninom i čokoladom
Samo ime govori da je riječ o naučnoj fantastici jer bi zaista bilo idealno kada bi se mogli daviti u namirnicama poput čokolade ili tjestenine. Stvar je malo drugačije – pijete vode koliko god želite. Zabranjeni su vam alkohol, šećer, kava, čaj, orašasti plodovi, gazirana pića te sva junk hrana osim kokica, pržene hrane, mliječnih proizvoda, soli i mesa. Tjesteninu jedete i za ručak i za večeru, a kao nagradu se svake večeri počastite malim komadićem čokolade.

Dijeta sa pilećom juhom
Iako je pileća juha obrok koji se preporučuje bolesnicima i rekonvalescentima, u ovoj opciji nije baš preporučljiva jer vam se prehrana svodi na doručak i litre pileće juhe koje jedete umjesto normalnih obroka, još ako za doručak konzumirate pahuljice , onda je jasno da ovo neće funkcionirati na duge pruge jer će se pojaviti veliki disbalans u pravilnom izboru i raznovrsnosti namirnica.

Dijeta spiljskog pračovjeka
Kopirate sve ono što je jeo spiljski čovjek. Prijesna hrana, nemasno,mršavo meso, riba, korijenje, voće i sjemenke, ali bez mahunarki, mliječnih proizvoda, soli i masnoća. Znače, sve ono što je pračovjek uspio uloviti i pripremiti, nažalost, zaboravlja se činjenica o tome kolika je bila prosječna životna dob pračovjeka (dobro, nije onda bilo medicinske zaštite,ali…)

12-dnevna grejpfrutova dijeta
Predobro da bi bilo istinito – jedete sve, i sve dok se ne najedete do kraja, možete čak i povećati svoje porcije, možete bez straha pržiti hranu na maslacu, smijete čak i tamaniti slanine do mile volje, ali…ali uz svaki obrok morate popiti čašu soka od grejpfruta, te uz to morate i popiti i osam čaša obične vode tijekom dana. Izgubit ćete 25 kilograma u 2 i pol mjeseca…da i onda je došao svizac i zamotao čokoladu…

Magnetska dijeta
Ova dijeta se temelji na hrani koja privlači zdravlje odnosno bolest u vaš organizam. Namirnice koje su „zagađene“ poput rafiniranog šećera, bijelog brašna ili hrane bogate kolesterolom privlače bolesti. Hrana kao što su cjelovite žitarice, povrće, mršavo meso, te hrana bogata antioksidantima privlači zdravlje. Preporučuje se meditacija i reprogramiranje načina razmišljanja prema zdravijim navikama. New age naziv i reklama za normalne navike zdrave prehrane.

Dijeta prema krvnoj grupi
Svojevremeno jedna od najpopularnijih dijeta, no kasnije se ispostavilo da se ne može jednoj krvnoj grupi uskratiti čitava skupina namirnica, niti ih se može izbaciti. Jedina stvar što na kraju ostaje je loš i nezdrav način prehrane.

Trakavica dijeta
I sam pogled na ovaj naziv me tjera na povraćanje. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća ovo je bio veoma popularan način mršavljena. Pojeli ste tablete sa jajašcima goveđe trakavice i nakon što su one napravile svoje, popili ste lijek koji ih je ubio. Pomisao na parazita u tijelu je toliko degutantna da je svaka daljnja rasprava suvišna…

Dobar tek!

četvrtak, 18. ožujka 2010.

Sendvič – jednostavno i brzo rješenje i za goste i za ukućane

Sendviči spadaju u jedno od najvažnijih obroka 20. stoljeća, a svoju popularnost zahvaljuju različitosti u načinu pripreme, te kombinaciji namirnica, a da su pritom i dalje veoma jednostavni i svakako bolji za naše zdravlje nego razna fast food „rješenja“.

Pizze su popularne radi istog razloga – bezbroj kombinacija, bezbroj obroka pod istim imenom, no ako se spremati prirediti zabavu u svom domu, puno je jednostavnije to učiniti sa tanjurom sendviča.

Za spravljane sendviča se mogu koristiti razne namirnice, a među njima uvijek dobro dođu različiti ostaci hrane kao što su ostaci pečene piletine (ili nekog drugog krtog mesa). Komade mesa možete staviti između dvije šnite kruha, začiniti ih namazom od majoneze (maslinovo ulje, majoneza, sol, papar, ribani kiselu krastavci,…odabir je na vama). Između kriški kruha, namaza i piletine svakako stavite i nekoliko listova zelene salate kako bi se ublažio jak okus majoneze ili nekog sličnog namaza.

Osim piletine, jedno od najomiljenijih sastojaka sendviča je i šunka (kuhana šunka, slična onoj koja se stavlja na pizze). Uvijek ide odlično u kombinaciji sa povrćem (rajčica ili salata – odgovara i luk, ali samo ako ne morate kasnije izaći među ljude) i kuhanim jajima i sirom.


Iako kod nas nije običaj, ali jedan od najpoznatijih sendviča je sendvič od krastavaca koji se tradicionalno poslužuje u Engleskoj, za vrijeme pijenja čaja (Tea time at five o'clock).

Glavni sastojak ovog sendviča je krastavac. Ogulite ga, izdubite koštice, te ga narežite na tanke šnite. Ostavite ga na kuhinjski ubrus i posolite kako bi iscurila njegova tekućina koja ponekad zna biti „teška“ (ako stavite previše vlažan krastavac na sendvič, on će se raskvasiti, pa će se izgubiti ona početna aroma).

Uzmite dvije kriške kruha i namažite ih maslacem i posolite, stavite ocijeđene krastavce i malo papra. Poklopite i prerežite dijagonalno. Dobili ste savršeni sendvič od krastavaca.

Zadivit ćete svoje ukućane i goste, a za vještinu spravljanja sendviča vam ne treba niti kuharska škola, a ni posebno dugačko kulinarsko umijeće.

utorak, 16. ožujka 2010.

Prehrana, dijete, zamke...

Postoje na stotine hirovitih i „učinkovitih“ dijeta poput npr. „crash“ dijete (dijeta koja ekstremno smanjuje unos namirnica striktno određujući količinu kalorija) ili razne lifestyle dijete koje možda i nisu uvijek loše, ali ne znači da su nam i prijeko potrebne. Sve te dijete se prvenstveno baziraju na našu strukturu omogućujući nam da u kratkom vremenskom periodu postignemo željenu liniju. Ipak, važnije je naučiti ispravno se hraniti i pokušati se držati tog plana, prije nego što zalutamo u beskonačno bespuće dijeta, a to lutanje može biti veoma opasno za naše zdravlje.

Činjenica je da je većina tih dijeta ustvari veoma nezdrava i dugoročno gledano može nam samo naštetiti. Iskreno, nama nije potrebno nikakvo ekstremno čišćenje (najobičniji post jednom tjedno ili jednom u dva tjedna je sasvim zadovoljavajući), a ako se brzo želite riješiti masnih na trbuhu, onda je puno bolje rješenje da se podvrgnete liposukciji, jer je taj postupak manje opasan nego strogi režimi „crash“ dijeta.

Pravilna ishrana ima dva osnovna pravila:


1. Jedite hranu (a ne namirnice koje sliče hrani)
2. Prestanite jesti kada se zasitite


Na prvi pogled ova pravila zvuče smiješno i trivijalno, no u praksi su itekako učinkovita i ustvari ih je veoma lako slijediti.


Pravilo 1. Jedite hranu


Mljevena junetina je hrana. Fast-food hamburger samo izgleda kao hrana. Pečeni krumpir je hrana. Čips od krumpira izgleda kao hrana. Obratite pozornost na sastojke hrane koju kupujete. Ako na etiketi proizvoda stoji dugačka lista pojmova koji ne razumijete, ili niste čuli za njih, tada je najvjerojatnije riječ o umjetno napravljenoj namirnici koja bi samo trebala izgledati kao hrana. Umjetna bojila ili pojačivači okusa će pridonijeti prirodnom izgledu ili okusu, no nemojte se dati zavarati – iako papir trpi svašta, u ovom slučaju je obavezno navesti točne sastojke pojedine hrane.



Pravilo 2. Prestanite jesti kada se zasitite

Postoji trik za to, no trebat će vam nešto vremena da ga naučite. Dvije su stvari koje rade protiv vas. Prvo je to da je naše tijelo programirano da misli kako će nam hrane ponestati te instinktivno uzima više u sebe kako bi stvorilo zalihe za kasnije. Zalihe rezultiraju masnim naslagama, a tijelo ih neće istopiti samo od sebe. Da bi ih se riješili, moramo se početi baviti nekim sportom ili fizičkom aktivnošću. Druga stvar je da nas svi (roditelji, bake, djedovi…) od malena uče kako moramo pojesti sve što se nalazi na tanjuru, pa tako i nesvjesno svaki dna ispraznimo naš tanjur do kraja.

Kako se boriti protiv gore navedenih „prepreka“? Prva stvar što trebamo naučiti sami sebe jest da stavljamo manje hrane na tanjur, a ako se ne možemo kontrolirati u tome, onda uvijek možemo koristiti manje tanjure. Druga stvar na koju se moramo skoncentrirati je polagano jedenje. Jedite polako, žvačite polako, i skoncentrirajte se na hranu. Ne gledajte TV, ne čitajte novine, nego uživajte u okusu hrane i obratite pozornost na želudac. Ako vam se učini da ste puni, prestanite jesti. Maknite se od stola i ako ste nakon 10 minuta i dalje gladni, tada ste uistinu još gladni, ali u većini slučajeva ta prividna glad će nestati nakon nekoliko minuta.

Za ove postupke je potrebna disciplina, ali su učinkoviti na duge pruge. Ne jurišajte na ekstremne dijete, a za bilo kakvu većinu promjenu u režimu prehrane konzultirajte se sa liječnikom.

ponedjeljak, 1. ožujka 2010.

(Prljave) tajne prehrambene industrije

Na slijedeći tekst sam naletjela sasvim slučajno, tražeći informacije o hrani. Riječ je o tekstu na engleskom jeziku koju ću pokušati skratiti što je moguće više, a napisala ga je Sally Fallon (predsjednica kontroverzne fondacije Weston A. Price, nutricionist, novinarka…). Sama fondacija (zajedno sa predsjednicom) mi se ne čine previše objektivni i otvoreni, no članak o prerađivanju hrane, o postupcima koji se pritom koriste, te eksperimenti i krajnji rezultati su uistinu intrigantni.


Ljudi oduvijek prerađuju hranu, i to prvenstveno iz dva razloga – da bi je učinili probavljivijom, te da bi je sačuvali,tj., konzervirali.


Industrijsko prerađivanje hrane

Logično je da je, radi razvoja i napretka, napušteno tradicionalno prerađivanje hrane (to je danas prisutno u malim domaćinstvima i gospodarstvima koja proizvode npr. vlastite mliječne ili mesne proizvode). Prehrambena industrija je business gdje se vrte ogromne količine novca, no postupci koji se koriste za proizvodnju nisu nimalo poticajni za daljnju konzumaciju tih „zdravih“ (tj.umjetnih proizvoda)


Žitarice
Zobene pahuljice (koje u većini slučajeva koristimo za doručak) se proizvode postupkom koji se zove ekstruzija (izbacivanje, izguravanje). Proizvođači prvo načine kašu od žitarica, a nakon toga ih stave u uređaj koji se zove Extruder. Žitarice se tada izbacuju iz malene rupice (koja je određenog oblika; pahuljice, oblici životinja…) pod visokom temperaturom i visokim tlakom. Osim određenog oblika, pahuljice se mogu i napuhati (poput one riže koja se stavlja u čokoladu). Željeni oblik tada ide pod oštricu koja ga reže, a dobiveni oblici se špricaju slojem ulja i šećera kako bi bili što hrskaviji i kako se ne bi odmah otopili u mlijeku.


Nažalost, ekstruzijom se uništavaju skoro svi hranjivi sastojci u žitaricama (poput aminokiselina ili masnih kiselina). Prehrambena vrijednost je minimalna, ušteda (tj, nečija dobit) veoma velika, a na kraju slijedi studija (koja nije previše reklamirana) o eksperimentima na štakorima.


Studija 1.

Četiri skupine štakora, a svaka skupina je imala poseban plan prehrane. Prvoj skupini su davane obične, cjelovite žitarice, voda i sintetički vitamini i minerali. Druga skupina se hranila ekspandiranim žitaricama (pahuljicama), vodom, te istim vitaminskim nadomjeskom. Treća skupina je pila samo vodu. Četvrtoj skupini su dali vodu i kemijske nutrijente (vitamine).
Štakori iz prve skupine su živjeli preko godine dana, štakori koji su pili samo vodu i konzumirali vitamine su živjeli oko dva mjeseca. Životinje koje su konzumirale samo vodu su živjele oko mjesec ana, a životinje koje uz vodu i vitamine, konzumirale i ekspandirane žitarice su živjeli samo dva tjedna. Autopsija na tim štakorima je pokazala kako oni nisu uginuli od loše prehrane, nego od zatajenja gušterače, jetra i bubrega, te degeneracije živaca u kralježnici – sve znakovi inzulinskog šoka.


Studija 2.

Ovaj eksperiment je proveden još u šezdesetim godina prošlog stoljeća, a radilo se o slijedećem : Štakori su podijeljeni u tri skupine. Prva skupina je jela corn flakes i vodu, drugoj grupi su dale običan karton, dok je treća skupina konzumirala običnu hranu za štakore (?!) i vodu. Kod štakora iz treće skupine nije bilo nikakvih promjena niti utjecaja na zdravlje. Štakori koji su se hranili kartonom su ubrzo postali letargični i s vremenom su uginuli od posljedica loše prehrane, no štakori koji su se hranili corn flakesima i vodom su uginuli prije štakora koji su jeli karton. Prije ugibanja, štakori iz prve skupine su postali šizofrenični i uznemireni, grizli su jedni druge, te su ubrzo ugibali u grčevima. Iz ovoga se jedino može zaključiti kako je karton hranjiviji nego corn flakes…


Na isti način se proizvode i pahuljice i „žitarice“ koje se mogu kupiti u trgovinama zdrave hrane, no pitanje je kolikoj e to uistinu zdravo?


Žitarice su samo dio našeg prehrambenog lanca, a gdje je mlijeko? „Najzdraviji“ sokovi? Masti? Margarini? Sve se to prerađuje, „obogaćuje“ različitim umjetnim bojilima, pojačivačima okusa…sve, samo da izgleda lijepo i primamljivo, te da je ukusno, no ispod privlačne vanjštine se krije lopov koji veoma lako može ukrasti naše zdravlje.