subota, 22. siječnja 2011.

P(r)ogledajte mrkvu


Mrkva je toliko svakodnevna i jednostavna namirnica da je ponekad uopće i ne primjetimo na policama naših trgovina ili na tržnici. Iako prosta, ona je podjednako omiljena i kod djece i kod odraslih radi svoje hrskave teksture i slatkastog okusa. Dostupna je cijele godine, a najukusnija je ljeti i na početku jeseni kada i jest njena prava sezona.

Mrkva ima debeo mesnati korijen koji raste duboko u zemlju, a prvi zapisi o mrkvi datiraju iz 3. stoljeća, još od vremena starih Rimljana. Pripada porodici Umbelliferae (kim, koromač, kopar).

Bogata je vitaminima, a posebno treba izdvojiti pro-vitamin A ( u jednoj šalici mrkvi - cca 120 g - nalazi se preko 600% dnevnih potreba za tim vitaminom). Osim vitamina, svakako je važna istaknuti da je veoma bogata i antioksidantima čija je uloga itekako važna u današnje vrijeme kada smo radi radi žurbe i stresa sve manje otporni i sve češće obolijevamo.

Beta karoten iz mrkve štiti vid i to posebno noćni vid. Nakon što se beta karoten u jetri pretvori u vitamin A, on putuje u mrežnicu gdje se pretvara u rhodopsin - ljubičasti pigment koji je neophodan za noćni vid. snažni antioksidansi iz beta karotena pružaju zaštitu kod makularne degeneracije, a to je jedan od glavnih uzroka sljepoće kod starijih ljudi.

Osim za vid, namirnice bogate karotenoidima mogu biti jako korisne za regulaciju šećera u krvi, a svakako je važno istaknuti i veoma važnu ulogu u borbi protiv raka. U mnogim priručnicima i knjigama o narodnoj medicini se navodi kako svaki bolesnik koji boluje od neke zloćudne bolesti na dan treba pojesti barem 200 g sirove, ribane mrkve.

Uživajte u mrkvi bilo da je jedete kuhanu ili sirovu, a važno je za napomenuti kako se kuhanjem ne uništava beta karoten, zato zaista više nema opravdanja da je ne postavite na jedno od prvih mjesta na vaššem jelovniku. Naribajte je u obižnu zelenu salatu i imat će novi osvježavajući i zdrav dodatak jelu. Skuhajte je blago posoljenoj vodi, narežite i začinite, ili napravite pire - svejedno - važno da se svaki dan nađe na vašem stolu.

petak, 7. siječnja 2011.

Detoksikacija


Detoksikacija je postupak izbacivanja toksičnih sastojaka iz našeg organizma. Iako se detoksikacija u prvom slučaju može odnositi na odvikavanje od alkohola ili droge, također je možemo povezati i sa postupkom tzv. čišćenja organizma kojeg pospješuje pravilna prehrana i korištenje nekih ljekovitih biljaka.

Ovo je jednostavan plan detoksikacije organizma koji se temelji na pravilnom načinu prehranu, a pomoći će nam u otklanjanju štetnih tvari iz organizma,te poboljšanju cirkulacije i probave. Važno je eliminirati hranu koja potiče stvaranje toksina, a unesti što više hrane koja potiče rad jetre zato što je jetra jedna od najvažnijih organa u procesu detoksikacije.

Prije nego što krene na bilo kakvu detoksikacijsku dijetu (iako sama riječ dijeta možda ne predstavlja u pravom smislu ono što bi detoksikacija trebala biti) upoznajte se s namirnicama koje pospješuju čišćenje organizma. Smanjite unos kemijski obrađene hrane (konzerve, gotova jela, razni dodaci i pojačivači okusa), a više se okrenite svježim namirnicama.

Kažnjavanje izgladnjivanjem (nakon blagdanskog pretjerivanja) ne može imati pozitivan učinak na dulji period, stoga navodim neke od glavnih namirnica koje će pridonijeti bržem eliminiranju toksina u organizmu, te popis onih koje bi trebali izbaciti (ili barem smanjiti što je moguće više).

Prilikom detoksikacije preporuča se konzumiranje svježeg voća (ili smrznutog, ali izbjegavati konzervirano voće i umjetne sokove). Sve svježe povrće je dobro došlo, a posebno :

- brokula
- cvjetača
- crveni luk
- češnjak
- artičoka
- cikla
- sve zeleno lisnato povrće

Uz povrće, jako je važno tijelo opskrbiti energijom, a ona se najefikasnije može izvući iz riže (pogotovo integralna riža – izbjegavati, bijelu „glancanu“ rižu).



Mahunarke također spadaju u veoma važne namirnice, pa slobodno možete navaliti na grah, grašak ili leću. Energija i prijeko potrebni proteini se nalaze i u raznim sjemenkama i orašastom voću kao što su orasi, lješnjaci, bademi, sjemenke bundeve i suncokreta, te lan i sezam.

Maslac i margarin zamijenite ekstra djevičanskim maslinovim uljem (iako je pravo maslinovo ulje za naše prilike dosta skupo, ipak je, u odnosu na cijenu budućih krema protiv celulita ili krema za mršavljenje, puno bolja investicija u ovom trenutku).

Hranu začinite morskom soli, paprom i začinskim biljem, limunom i vinskim octom. Izbacite majoneze i kečape i slične umjetne proizvode koji naizgled poboljšavaju okus, ali dugoročno gledano, izazivaju ovisnost o „fastfood“ okusu, te nam ne pružaju istinski osjećaj sitosti).

Pijte puno vode i biljnih čajeva, žvačite polako i dugo, odvojite si vrijeme za obrok.

Klonite se šećera (i bijelog i smeđeg), umjetnih sladila, mlijeka i mliječnih proizvoda, pekarskih proizvoda. Izbjegavajte namirnice sa glutenom, kavu, kvasac, alkohol, konzervanse, čokoladu (mliječnu), te svakako izbacite hranu koja je jako masna.

Sama detoksikacija može trajati od 2 tjedna , pa na dalje. Brzi učinak nije moguć, stoga ustrajte i krenite laganim tempom, prilagodite način prehrane i nemojte odustati već pri prvoj sljedećoj rođendanskoj zabavi ili obiteljskom okupljanju.

Sretno!