Malo ljekovito sunce

Svako naše dvorište je mala, prirodna ljekarna koja nudi provjerenih recepata za razne tegobe i bolesti. Teško je nabrojati sve ljekovite stanovnike u vrtu, no nikako ne bi trebalo zaobići jedan maslačak ili stolisnik, na primjer.

U rano proljeće naša dvorišta prekrije veseli, žuti tepih načinjen od maslačka.

Maslačak (radić, mliječnjak, lat. Taraxacum officinale) je jedna od najpoznatijih biljaka koja se zaista može naći u svakom dvorištu, vrtu ili bilo kojoj drugoj zelenoj površini. Neki ga možda smatraju dosadnim, no njegova ljekovitost je prevelika da bi ga svrstali u običan korov.

Iskorištava se cijela biljka i sakuplja se u rano proljeće. Suši se na umjerenoj temperaturi (može se čak sušiti i u pećnici, na +40 celzijusa) ili u laganoj hladovini.

Iako je cijela biljka ljekovita, posebnu pozornost svakako treba posvetiti njenom korijenu, koji, osim primjene u ljekovite svrhe, svoje mjesto može naći i u kuhinji kao izvrstan u ukusan dodatak (mladi korijen maslačka se može ispržiti s jajima, a po okusu je dosta sličan gljivama).

Korijen maslačka pozitivno djeluje prilikom čišćenja organizma – potiče znojenje i jača tijelo, te djeluje okrepljujuće. Koristan je i kod gihta, reume, kožnih bolesti, čireva, prekomjerne težine, prsne i trbušne vodene bolesti, slabokrvnosti, neredovitih menstruacija…

Maslačak sadrži inzulin, te se vjerojatno radi toga preporučuje i šećernim bolesnicima – treba žvakati od 8 do 15 šupljih stabljika na dan. Još jedna od ljekovitih značajki je ta zaustavlja stvaranje žučnih kamenaca.

Maslačak potiče apetit, pa se stoga svakako na našem jelovniku treba pronaći i salata od mladog maslačka (radića) koja je nezaobilazni dio prehrane u kontinentalnim dijelovima.

Sirup od maslačka

Potrebno je:

500 cvjetova maslačka

3 litre hladne vode

4 limuna

4 naranče

2 kg šećera

Postupak:

Ubrane maslačke preliti s vodom, dodati na tanko izrezan limun i naranče, te ostaviti da stoji 24 sata. Procijediti (najbolje kroz gustu gazu) u posudu u kojoj ćete zakuhati sirup, te dodati 2 kg šećera. Kad provre, kuhati 1,5 sat. Nakon sat i pol kuhanja, smanjiti vatru, te kipuću smjesu ulijevati u čiste i suhe staklenke, te ih odmah zatvoriti. Ohladiti.

Dobiveni sirup je jako zdrav te pomaže kod svih grlobolja, prehlada i ostalih problema sa usnom šupljinom. Jede se kao i bilo koji drugi siru – žličicom.

Moj komadić raja

Slika vrijedi tisuću riječi - pa ću stoga, umjesto da rasipam korisne savjete - podijeliti nekoliko sličica iz mojeg malog, privatnog raja - gdje se sve uzgaja ekološki i organski, sve je zeleno i svježe.
Idealno mjesto za opuštanje i crpljenje snage i inspiracije...


Ovako to izgleda kada je gnojivo od koprive i preslice...




A kada uberete nešto iz tog vrta, ono može izgledati ovako...


ili ovako...



i na kraju - dobar tek...

Njegova Visost Vitamin C

Što je vitamin C, u kojim namirnicama se najviše nalazi i zašto nam je prijeko potreban u svakodnevnom životu – tu smo priču čuli već tisuću puta i sjetimo je se svaki put kada uđemo u ljekarnu po neki novi vitaminski pripravak u vidu instant napitka ili šumećih tableta. Najnovija istraživanja sve češće navode tvrdnje kako su ti umjetni pripravci ustvari štetni, no ja u to ne želim ulaziti jer nisam kompetentna osoba, no nije zgorega ponoviti priču o tome koliko je vitamin C potreban našem tijelu i gdje ga se može najviše naći ako konzumiramo svježe namirnice.

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najvažnijih esencijalnih nutrijenata i nalazi se isključivo u svježem voću i povrću. Jako je nestabilan, pa se kuhanjem ili duljim izlaganjem na zraku gubi iz namirnice koju želimo konzumirati. Nezamjenjiv je u svakodnevnom životu jer sudjeluje u proizvodnji kolagena (to je ono što spaja naše stanice u organizmu), štiti masne kiseline od oksidacije (a time pomaže u sprečavanju bolesti srca i krvnih žila) , liječi i sprečava skorbut – ako se uzima dovoljna količina, a pomaže i kod anemije. Svakodnevno uzimanje voća i povrća koje u sebi sadrže veće količine vitamina C će nam pomoći da ojačamo naš imunološki sistem.

Manjak vitamina C svakako može uzrokovati zdravstvene probleme, od skorbuta koji je nekada bio česta pojava, pa do anemije, oslabljenog imuniteta, krvarenja iz desni i nosa, pa čak i ispadanja zubi. Višak vitamina C uglavnom nije štetan jer se količina koja je previše za organizam ionako izbaci mokrenjem. Dnevne potrebe za vitaminom C variraju, od preporučenih 60-tak mg kod odraslih nepušača, pa do barem 100 mg za pušače (pušenjem se smanjuje apsorpcija vitamina C). Kod djece je preporučena dnevna količina nešto manja – od 35 do 45 mg, ovisno o dobi djeteta.

Uđimo u kuhinju kako bi našli nekoliko namirnica koje će nam pružiti dovoljnu količinu vitamina C – pregledavanjem literature, časopisa i informacija sa interneta pronašla sam puno nejednakosti u količini vitamina C vezano za određenu namirnicu, stoga ću navesti samo nekoliko vrsti voća i povrća. Navedene količine se odnose za vitamin C (mg)/100g namirnice:

* Crni ribiz oko 180 mg	* ljuta paprika oko 240 mg
* Kivi oko 95 mg	* svježi peršin oko 190 mg
* Svježi limun oko 70 mg	* svježi hren oko 100 mg
* Jagoda oko 60 mg	* cvjetača oko 80 mg
* Naranča oko 60 mg	* svježa paprika oko 80 mg
* Grejpfrut oko 45 mg	* kupus oko 50 mg

Nadam se da će Vam ovaj kraći osvrt na vitamin C barem malo olakšati svakodnevno balansiranje između kvalitetnije prehrane, užurbanog načina života, te želje za zdravljem duha i tijela.