ponedjeljak, 29. rujna 2008.

Jesti i smršaviti?!

S jedne strane zvuči malo nerealno, iako su mnogi od nas već dovoljno informirani da znaju kako nam jedino pravilna kombinacija namirnica koje jedemo može pomoći da skinemo koju kilu. Što je naš tanjur šareniji veća je vjerojatnost da će nam se kile lakše topiti. Najbolje šarenilo čini svježe voće i povrće koji bi trebalo biti zastupljeno u što većoj količini. Ne želim nagađati i reći da treba biti 3 ili 5 obroka na dan. Svatko od nas ima svoje individualne potrebe i nije u redu od nekoga tražiti da svoje navike mijenja preko noći.

Vratit ću se na voće i pokušati nam svim još malo približiti njegovu stvarnu vrijednost i dobrobit. Svi znamo da je voće zbirna imenica, plod ili sjeme određenih, uglavnom višegodišnjih biljaka, sastoji se od vode, mineralnih tvari, vlakana i šećera, lako je probavljivo i daje nam prijeko potrebnu energiju, a da pri tom nema posljedica za našu liniju.

Ono čega nismo baš toliko svjesni (iako se svi trudimo postići što bolji izgled i zdravije tijelo) je da to uvrštavanje voća u svakodnevni meni i ne ide baš tako bajno kako bi mi htjeli. Prvi dan smo puni poleta i tamanimo jabuke, banane i sve što počinje s „v“ i dođe nam pod zub, drugi dan smo već dovoljno samouvjereni te si dopustimo onaj komad kolača od nedjelje (jer mi se „ipak“ znamo kontrolirati J), a treći dan padamo u depresiju jer nakon pola radnog dana nas hvata vrtoglavica i slabost jer nam „je šećer pao“, a od prevelike količine krušaka smo pola dana proveli u WC-u. Pa kako onda krenuti naprijed?!

Nije lako (znam iz osobnog iskustva), no ipak je moguće – iako je borba za dobru liniju i zdravo tijelo borba koja se vodi čitav život. Ne možete pet mjeseci jesti zdravo i onda se vratiti lošim prehrambenim navikama. Da se vratim voću – treba početi polako, najvažnije je da se dan počne sa voćnim obrokom.

To znači slijedeće – čim otvorite oči, jabuku u usta! To je prvi korak. Morate biti uporni! Normalno, da tu jabuku možete zamijeniti s kruškom ili narančom, no ja, bez obzira da li ustajem u 4 ili 9, ne mogu zamisliti da počnem dan bez svoje jabuke. Vjerujte, rezultati neće izostati. Zamislite kako se osjeća vaš organizam kada ga ujutro počastite s jabukom koja je puna vode (oko 85g vode u 100g jabuke), vitamina (oko 40mg vitamina C + A,E,B1,B2,B6, te beta-karoten) ,minerala ( od 100 do 180 mg kalija) i dijetalnih vlakana.

Probava funkcionira puno bolje (samim tim i vi ste bolje), nema osjećaja slabosti, osjećate se lagano i poletno. Normalno da se nakon toga možete počastiti i šalicom kave ili čaja. No sada treba doći do doručka (bez grickalica i slatkiša) – nažalost većina nas zaposlenih preskače doručak, pa se sve svodi na „prigristi nešto na brzinu“ i onda se natrpati za ručak.

Doručak je obrok koji ipak ne bi trebalo preskočiti, i svakako ga treba načiniti od voća. Znam da to nije zasitno i da sigurno nije fino kao neka palačinka prelivena čokoladom ili pizza, ali nutritivna vrijednost voćnog doručka je nemjerljivo veća. U početku će to biti malo teže, no trebamo se tješiti činjenicom da nam ostaje onaj slastan ručak.

Da bi si što više olakšali uvođenje voća u svakodnevni meni slobodno budite maštoviti, načinite voćnu salatu. Najobičnija jabuka, banana i naranča će zaista zablistati ako ih poškropite limunovim sokom, dodate žlicu meda (to je još jedna posebna priča) i koju grožđicu, orah ili lješnjak To je obrok koji je zaista zdrav, hranjiv i ukusan!

petak, 12. rujna 2008.

Zlata vrijedan dar prirode

Jesen kuca na vrata, a šaroliki spektar jesenskih boja svakako upotpunjuje jarko crvena boja rajčica.

Rajčica, paradajz ili pomidor – (Solanum lycopersicum, syn. Lycopersicon lycopersicum - lat. naziv) je u Europu stigao iz Južne Amerike (sredinom 16. stoljeća, nakon Kolumbovog otkrića Amerike). Samo ime, (na talijanskom – pomodoro, tj. „zlatna jabuka“) govori o kakvoj je visoko vrijednoj biljci riječ.


Rajčica je kultivirana kroz povijest pa su dobivene razne sorte tog povrća – od ogromnih jarko crvenih ili skoro ružičastih (volovsko srce), preko duguljastih (najpoznatije konzervirane rajčice, tj. „pelati“), pa do malenih Cherry rajčica , coctail rajčica ili kruškolikih, žutih rajčica.

Nutritivna i ljekovita vrijednost rajčice je zaista velika i teško je nabrojati sve blagodati ovog povrća (iako danas postoje izvori informacija koji tvrde da nije pouzdano da li je rajčica povrće ili voće). Sama biljka (listovi i stabljika) je otrovna radi solanina (ovaj alkaloid je prirodni pesticid i fungicid), no plod je izrazito ljekovit.


Plodovi rajčice su bogati vitaminom C, vitaminom B1, karotinom, a sadrži i određene količine željeza, bakra i mangana. Radi likopena, rajčica ima priznata antioksidativna i protutumorska djelovanja i to posebno kod raka prostate, dojke i raka pluća.


Rajčica je bogata prehrambenim vlaknima koja pak povoljno djeluju na razinu kolesterola i šećera u krvi, a po najnovijim istraživanjima ta vlakna povoljno djeluju na sprečavanje raka debelog crijeva.


Rajčicu možete pripremate na različite načine, a jedan od tih načina je svakako svježa salata od rajčice (meni nikada dosadan način pripreme). Čitavo ljeto sam provela izjedajući ogromne količine upravo te salate (i ostalog svježeg povrća) koja je u većini slučajeva stigla iz mog vrta i stga sam pomalo tužna kada vidim da se „paradjz party“ bližu kraju jer su sve bliže jesenje magle i kiše.


Rajčicu jednostavno možete smrznuti(čitavi plod, bez guljenja) pa se kasnije dodaje raznim jelima – smrznuta rajčica se isto tako lako guli kao i ona blanširana. Rajčica se kuha, a dobiveni sok se pohranjuje u staklenke ili staklene boce. Odličan (i jako ukusan) način pohranjivanja rajčice je sušenje – čvrsti, zreli i zdravi plodovi se razrežu na pola, ostave na dasku, te se suše 4 – 5 dana na suncu. Navečer ih je potrebno pokriti ili maknuti kako ne bi rosa na njih pala. Tako osušeni slažu se u suhe, kartonske kutije, a mogu se pohraniti u maslinovom ulju.

Zaista, mogućnosti su nebrojene, a na vama je odaberete na koji ćete način konzumirati ovu božansku, a opet , za uzgoj tako jednostavnu biljku.


Juha od rajčice


Ovo jednostavno i brzo zgotovljeno jelo uvijek pripremamo gostima ili „putnicima“ jer djeluje kao eliksir na umorno tijelo. Načiniti laganu zapršku, te dodati oko 1 litru vode. Umiješati koncentrat rajčice (po ukusu) ili svježi sok od rajčice (samo što onda ne treba toliko vode), te 1 češanj češnjaka, jednu manju glavicu luka, te nekoliko zrna papra. Nakon što provri, dodati malo šećera, sol, a pred kraj još mljevenog papra, i soli po potrebi (vegete može i ne mora). Uvijek dobro dođe svježi peršin ili celer, ili bosiljak – ovisno što više volite. Na kraju ukuhati rezance ili knedle.