A sad...malo laganih ljetnih recepata

Veseli ljetni roštilj je nezamisliv bez salate, priloga ili deserta – uživajte u ovim „sporednim“ glumcima tijekom ljeta uz mnogo veselih i ukusnih roštiljada.

Mediteranska salata (za 4 osobe)

4 šalice mlade rikule

400 g bijelog graha (kuhani ili konzervirani)

350 g srca artičoke (konzervirane)

200 g pečenih paprika (crvenih)

1 šalica cherry rajčica (prepolovljenih)

Preljev za salatu :

2 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja

¼ šalice limunovog soka

1 žlica vode

½ žličice suhog origana

Svježe mljeveni papar

Postupak: Rasporedite rikulu na četiri tanjura. Isperite i ocijedite grah, te ga stavite na pripremljenu podlogu od rikule. Ocijedite artičoke, rasijecite ih u četvorine (vertikalno), te ih, zajedno sa, isječenim na trake, pečenim paprikama stavite na grah i rikulu. Na kraju dodajte cherry rajčice.

Sve sastojke za preljev pomiješajte u maloj staklenci s poklopcem. Dobro protresite staklenku, te pospite po malo na svaki tanjur.

Lagana salata od cikle i naranče

250 g kuhane cikle (manja cikla)

2 naranče

1 žlica vinskog octa

1 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja

Izrezati kuhanu ciklu na tanke šnite, te je staviti u zdjelu srednje veličine. Očistiti naranče, razdijeliti ih, te svaki dio vertikalno prerezati na pola. Pomiješati ih sa ciklom. Izmiješati vinski ocat i maslinovo ulje, te začiniti salatu. Ohladiti prije posluživanja.

Desert od prženih nektarina

4 nektarine – prepoloviti i odstraniti koštice

8 žličica aceta balsamica

8 žličica smeđeg šećera

½ šalice nemasnog kiselog (a može i slatkog) vrhnja

¼ šalice smeđeg šećera

Svježe maline ili kupine za ukras

Zagrijati roštilj, te poslagati polovice nektarina (sa presječenom stranom okrenutom prema gore). Na svaku polovicu izliti žličicu aceta balsamica i posuti sa žličicom smeđeg šećera. Dok pečete nektarine (od 6 do 8 minuta) istucite vrhnje i smeđi šećer. Poslužie pečene nektarine sa pripremljenim vrhnjem, te ukrasite svaku polovicu sa malinama ili kupinama.

Rimska carica - rikula

Svatko, tko je barem malo upoznat sa današnjim trendovima u kuhinji, zna što je rikula (riga, rukola; lat. Eruca sativa) . Jednostavna i poludivlja biljka koja je nekad bila privilegija primorskih i mediteranskih krajeva vuče svoje korijene iz doba rimljana. Postoji mnogo vrsta te biljke, a najpoznatije su kultivirana (eruca sativa, rucola coltivata) i divlja (diplotaxis tenuifolia, rucola selvatica). Razlike u uzgoju nema jer riga ne traži previše, a za uzvrat može ponuditi više nego što možemo zamisliti. Rikula dosta lako uspijeva na svakom tlu, a preporučuje se uzgoj na sunčanom mjestu ili u polu sjenovitom i važno je opskrbiti je s dosta vode, jer u protivnom veoma brzo izraste, a listovi joj postanu jako aromatični, pa skoro i gorki i žilavi.

Još u davna vremena rikuli su se pripisivala afrodizijačka svojstva, a koristila se i kao jedan od najvažnijih sastojaka za lijek protiv kašlja i skorbuta.

Nutritivna vrijednost rikule je jako velika – osim što je bogata vitaminom C, A, K, ona je i odličan izvor minerala kao što su kalcij, magnezij, željezo, kalij i fosfor. Beta-karoten iz rikule ima učinak antioksidanta, a to pomaže očuvanju našeg organizma.

U kuhinji se koristi i kao začin i kao samostalno jelo, bilo da je riječ o salatama, prilogu uz krumpir ili rižotu. Može se pripremati poput špinata ili blitve, sa češnjakom i maslinovim uljem – na lešo. Izvrstan je dodatak na pizzama (pogotovo u kombinaciji sa mozzarelom ili sličnim sirevima). Mogućnosti su ogromne, a mi moramo pustiti mašti na volju.

Za početak je dovoljna najobičnija salata koja se sastoji od puterice, rikole, mladog luka i rotkvice – a sve to je začinjeno s maslinovim uljem i malo kvasine…ta se salata (made in „moj vrt“) nalazi na mom meniju posljednjih deset dana i moram priznati da mi još nije dosadila.