Mrkva je toliko svakodnevna i jednostavna namirnica da je ponekad uopće i ne primjetimo na policama naših trgovina ili na tržnici. Iako prosta, ona je podjednako omiljena i kod djece i kod odraslih radi svoje hrskave teksture i slatkastog okusa. Dostupna je cijele godine, a najukusnija je ljeti i na početku jeseni kada i jest njena prava sezona.
Mrkva ima debeo mesnati korijen koji raste duboko u zemlju, a prvi zapisi o mrkvi datiraju iz 3. stoljeća, još od vremena starih Rimljana. Pripada porodici Umbelliferae (kim, koromač, kopar).
Bogata je vitaminima, a posebno treba izdvojiti pro-vitamin A ( u jednoj šalici mrkvi - cca 120 g - nalazi se preko 600% dnevnih potreba za tim vitaminom). Osim vitamina, svakako je važna istaknuti da je veoma bogata i antioksidantima čija je uloga itekako važna u današnje vrijeme kada smo radi radi žurbe i stresa sve manje otporni i sve češće obolijevamo.
Beta karoten iz mrkve štiti vid i to posebno noćni vid. Nakon što se beta karoten u jetri pretvori u vitamin A, on putuje u mrežnicu gdje se pretvara u rhodopsin - ljubičasti pigment koji je neophodan za noćni vid. snažni antioksidansi iz beta karotena pružaju zaštitu kod makularne degeneracije, a to je jedan od glavnih uzroka sljepoće kod starijih ljudi.
Osim za vid, namirnice bogate karotenoidima mogu biti jako korisne za regulaciju šećera u krvi, a svakako je važno istaknuti i veoma važnu ulogu u borbi protiv raka. U mnogim priručnicima i knjigama o narodnoj medicini se navodi kako svaki bolesnik koji boluje od neke zloćudne bolesti na dan treba pojesti barem 200 g sirove, ribane mrkve.
Uživajte u mrkvi bilo da je jedete kuhanu ili sirovu, a važno je za napomenuti kako se kuhanjem ne uništava beta karoten, zato zaista više nema opravdanja da je ne postavite na jedno od prvih mjesta na vaššem jelovniku. Naribajte je u obižnu zelenu salatu i imat će novi osvježavajući i zdrav dodatak jelu. Skuhajte je blago posoljenoj vodi, narežite i začinite, ili napravite pire - svejedno - važno da se svaki dan nađe na vašem stolu.
