Superfood za Super-život

U moru prehrambenih tvorevina i izraza sve se češće nalazi i imenica „superfood“. Da li se u njoj skriva tajna našeg zdravlja i da li će nam ona donijeti tako željenu vitku i poželjnu figuru ipak ovisi o nama, no termin superfood je vrijedan naše pozornosti i ne bi se trebao zanemariti.

Superfood (odnosno super-hrana) je termin koji se koristi za označavanje namirnica sa veoma visokim sadržanjem fitonutrijenata koji povoljno djeluju na naše zdravlje. Na primjer, jedna od najpoznatijih superfood namirnica je borovnica zato što sadrži visoku količinu antioksidanata, vitamina C, mangana i dijetalnih vlaka.

Ovaj izraz možda i nije najbolje prihvaćen kod nutricionista (struka osporava tvrdnju kako se konzumacijom određene namirnice može poboljšati zdravlje, te se smatra kako se ovim izrazom manipulira u marketinške svrhe), no to nije razlog da ja ne navedem nekoliko namirnica s epitetom "superfood" koji bi se svakako trebali ustaliti u našem životu.

1. Jabuke
U svijetu se uzgaja više od 7500 sorti jabuka. One su paketi puni antioksidanata i to posebno vitamina C koji je prijeko potreban za zdravu kožu i zdrave desni – jedna jabuka na dan osigurava četvrtinu dnevnih potreba za vitaminom C.
Jabuke sadrže pektin (vrsta topivog vlakna) koji pomaže pri snižavanju razine kolesterola u krvi i poboljšava probavni sustav.
Osim navedenih prehrambenih vrlina, jabuke ima niski GI (glikemijski indeks) što jo omogućuje da se nakon probave postupno apsorbira u naš krvožilni sustav kao glukoza, te na taj način postupno povećava razinu šećera u krvi.



2. Zapečeni grah
Zapečeni grah je skromno jelo bogato proteinima, vlaknima, željezom i kalcijem. Kao i jabuka, sadrži ugljikohidrate niskog GI-a.
Obzirom da je grah pokriven umakom od rajčice treba i njega uzeti u obzir zato što je on dobar izvor likopena – još jednog snažnog antioksidanta koji pomaže u sprečavanju širenja bolesti srca i raka prostate.
Netopiva vlakna u zapečenom grahu se ne probavljaju nego se sele u debelo crijevo gdje tada na njih djeluju bakterije koje proizvode masne kiseline kratkog lanca.
Te masne kiseline hrane debelo crijevo te ga na taj način štite od nastanka kancerogenih stanica.

3 Brokula
Znate li da se dva cvijeta brokule (sirova ili kuhana na pari) računaju kao porcija povrća?
Brokula je bogata antioksidantima, vitaminom C i folatima (prirodna folna kiselina – a poveaćni unos namirnica bogatih folnom kiselinom pomaže u borbi protiv bolesti srca).
Uz gore navedene odlike brokule, ona je također bogata sulforane-om i luteinom.

4. Maslinovo ulje
I vrapci na granama znaju za vrline maslinovog ulja, pa ih ja ovaj put neću navoditi nego ću opet napomenuti kako je važno da se ono nađe na našem jelovniku i u našem životu.

5. Jogurt
Jogurt je lako probavljivi izvor kalcija, te ja odlična zamjena za mlijeko za sve ljude koje ne podnose laktozu.
Jogurt poboljšava probavu te je bogati blagotvornim i korisnim bakterijama poput GG bakterije Lactobacillus.

Ovo su neke od namirnica, a na popis još vrijedi staviti i banane, borovnice, cjelovite žitarice, losos, brazilske oraščiće, te sve ostale namirnice sa sličnim djelovanjem.

P(r)ogledajte mrkvu

Mrkva je toliko svakodnevna i jednostavna namirnica da je ponekad uopće i ne primjetimo na policama naših trgovina ili na tržnici. Iako prosta, ona je podjednako omiljena i kod djece i kod odraslih radi svoje hrskave teksture i slatkastog okusa. Dostupna je cijele godine, a najukusnija je ljeti i na početku jeseni kada i jest njena prava sezona.

Mrkva ima debeo mesnati korijen koji raste duboko u zemlju, a prvi zapisi o mrkvi datiraju iz 3. stoljeća, još od vremena starih Rimljana. Pripada porodici Umbelliferae (kim, koromač, kopar).

Bogata je vitaminima, a posebno treba izdvojiti pro-vitamin A ( u jednoj šalici mrkvi - cca 120 g - nalazi se preko 600% dnevnih potreba za tim vitaminom). Osim vitamina, svakako je važna istaknuti da je veoma bogata i antioksidantima čija je uloga itekako važna u današnje vrijeme kada smo radi radi žurbe i stresa sve manje otporni i sve češće obolijevamo.

Beta karoten iz mrkve štiti vid i to posebno noćni vid. Nakon što se beta karoten u jetri pretvori u vitamin A, on putuje u mrežnicu gdje se pretvara u rhodopsin - ljubičasti pigment koji je neophodan za noćni vid. snažni antioksidansi iz beta karotena pružaju zaštitu kod makularne degeneracije, a to je jedan od glavnih uzroka sljepoće kod starijih ljudi.

Osim za vid, namirnice bogate karotenoidima mogu biti jako korisne za regulaciju šećera u krvi, a svakako je važno istaknuti i veoma važnu ulogu u borbi protiv raka. U mnogim priručnicima i knjigama o narodnoj medicini se navodi kako svaki bolesnik koji boluje od neke zloćudne bolesti na dan treba pojesti barem 200 g sirove, ribane mrkve.

Uživajte u mrkvi bilo da je jedete kuhanu ili sirovu, a važno je za napomenuti kako se kuhanjem ne uništava beta karoten, zato zaista više nema opravdanja da je ne postavite na jedno od prvih mjesta na vaššem jelovniku. Naribajte je u obižnu zelenu salatu i imat će novi osvježavajući i zdrav dodatak jelu. Skuhajte je blago posoljenoj vodi, narežite i začinite, ili napravite pire - svejedno - važno da se svaki dan nađe na vašem stolu.