Zadnjih dana mi oči bode reklama jednog našeg poznatog proizvođača mlijeka i mliječnih prerađevina – a to je reklama za mlijeko koje sadrži koenzim Q10 (poznat i kao ubikinon). Svi ste čuli za kreme ili slične kozmetičke proizvode bogate Q10 (čitaj – „kjuten“), no ovo je prehrambeni proizvod u koji je, na neki određen način, ubačen koenzim Q10.
Što su koenzimi i zašto nam oni trebaju?
Koenzimi su male, neproteinske molekule koje prenose kemijske tvari, tj.grupe između enzima, a sam koenzim Q10 je tvar slična vitaminima koja je topiva u ulju i najčešće prisutna u mitohondrijima . Q10 sudjeluje u proizvodnji 95% energije naših stanica. Iz toga se da zaključiti da organi kojima je potrebno najviše energije (poput srca ili jetre) imaju najveću koncentraciju ove tvari. Q10 je veoma jak antioksidant, te je radi toga neophodan našem organizmu.
Prema istraživanjima, naše tijelo proizvodi dovoljno Q10 do naše tridesete godine (ako je riječ o zdravoj osobi), nakon toga se ta razina smanjuje, pa se stoga preporučuju razni nadomjesci u kojima se nalazi Q10.
Ne želim sugerirati niti jedan umjetni prehrambeni proizvod ili kozmetički proizvod koji u sebi sadržava Q10. Radije ću se osvrnuti na prirodne proizvode koji u sebi sadržavaju ovu, prijeko potrebnu tvar, a to su :
- sezamovo ulje (ulje sjemenki sezama)
- ulje kikirikija- sojino ulje
- ulje repice
- svinjske i goveđe iznutrice (točnije srce)- pileće nogice
- iznutrice haringe i skuše (srce)
Prženjem se razina koenzima Q10 (u gore navedenim namirnicama) može smanjiti i do 30 % stoga svakako treba obratiti pozornost načinu na koji se Q10 unosi u naš organizam.
Možda predbožićno vrijeme i nije najbolje vrijeme za nekoliko informacija o brokuli, no članak u kojem se navodi kako izdanci brokule štite od štetnih UV zračenja svakako može biti dobro opravdanje za to.
U članku koji je objavljen na stranici PNAS (znanstveni radovi nacionalne akademije u USA) (http://www.pnas.org/) navodi se kako tri dana stari izdanci brokule – koji se utrljaju u kožu – pružaju značajnu zaštitu od opeklina uzrokovanih štetnim UV zračenjem.
Tvar koja je zaslužna za to je „Sulforaphane“ (antikancerogena i protu dijabetska tvar koja se nalazi u povrću poput kupusa, karfiola, mladih izdanaka brokule, radića ili rikule, i unatoč intenzivnom traženju, nisam pronašla odgovarajući prijevod na hrvatski). Sulforaphane djeluje na način da povećava izlučivanje zaštitnog enzima kojeg proizvode stanice kože. Za razvijanje te reakcije je potreban jedan dan, ali zato nastavlja djelovati i kada se tvar ispere sa kože.
U eksperimentu koji je korišten za provjeru povoljnog djelovanja Sulforaphane-a je sudjelovalo 6 dobrovoljaca obaju spolova. Eksperiment se sastojao od toga da su dobrovoljci namazali određene dijelove tijela sa Sulforaphane-om , dok je ekipa koja je vodila postupak pomoću chromometra (aparat za uspoređivanje boja na određenoj supstanci) mjerila crvenilo kože.
Ovisno o korištenoj dozi, sulforphane je smanjio opekline i do 83 %u odnosu na „golu“ kožu koja je bila izložena zračenju.
Stoga, slijedeće godine, kada se zaputite na naše lijepe i sunčane plaže, kremena visokog zaštitnog fakora svakako dodajte i koju brokulu.
Inače, osim antikancerogenog djelovanja, brokula je izvrstan izvor vitamina C i vitamina K (u šalici brokule – oko 150 grama – se nalazi preko 200 % naših dnevnih potreba za vitaminom C, i oko 190 % vitamina K), a možete je pripremati na različite načine, i nije bitno da li je kuhate na pari, ili je konzumirate sirovu.
Važno je da izbjegavate pripremanje u mikrovalnoj pećnici jer se time gube skoro sva blagotvorna djelovanja na naše zdravlje.
